Novi predsjednik Pozitivne Slovenije molio je i uvjeravao Alenku Bratušek da ostane na premijerskom položaju, ali malo je izgleda da će ga ona i poslušati, a svoju konaču odluku priopćit će u utorak
G radonačelnik Ljubljane Zoran Janković, baš kao što se i očekivalo,pobijedio je premijerku Alenku Bratušek na izborima za lidera Pozitivne Slovenije , najveće stranke slovenske vladajuće koalicije, čime će ta stranka postati valjda prva stranka u Europi koja je od početka gospodarske krize uspjela sama srušiti vlastitu vladu. Iako je novi predsjednik Pozitivne Slovenije, koji se tim nesvakidašnjim potezom vratio u nacionalnu politiku nakon 13 mjeseci prisilnog izgnanstva, molio i uvjeravao Alenku Bratušek da ostane na premijerskom položaju, malo je izgleda da će ga ona i poslušati.
Janković je nakon izbornog trijumfa – osvojio je 422 glasa, dok je za Bratušek dobila 338 – pozivao na jedinstvo, a premijerki Bratušek zahvalio je zbog »korektnosti«. Iako je krenuo u ponovno preuzimanje stranke s obrazloženjem da vlada ne provodi stranački program, u euforiji pobjede tvrdio je da Bratušek treba ostati premijerka, jer svoj posao »obavlja dobro«. Kombinacija njezine »ženske suptilnosti«, kako je kazao, i njegove »nesposobnosti dugotrajnog pregovaranja«, najbolja je za Sloveniju.
No premijerka Bratušek brzo je nakon poraza u prvim minutama subote sa svojim istomišljenicima napustila Brdo kod Kranja, gdje je održan stranački kongres, odmah nakon proglašenja rezultata i nakon što je čestitala pobjedniku. Porukom na Twitteru zahvalila je svima koji su joj dali glas. »Ponosna sam na obavljeni posao. Sretno Slovenijo!«, objavila je Bratušek na Twitteru.
Pa ipak Bratušek nije odmah dala ostavku, kao što je najavljivala, nego će svoju konačnu odluku objaviti u utorak, kada odlazi i kod predsjednika države Boruta Pahora. No jasno je da broji zadnje dane na tom položaju. U ovoj bitki stavila je sve na jednu kartu, višekratno ponavljajući da će u slučaju pobjede njezinog konkurenta, koji je svojedobno bio njezin politički mentor, koji ju je i doveo na taj položaj, odmah odstupiti, jer i ne pomišlja voditi vladu ako nema potporu vlastite stranke. Čak i ako se radilo o svojevrsnom pritisku na članove stranke koji su imali pravo glasa u izboru predsjednika stranke, teško je zamisliti da bi Bratušek vodila vladu kojoj bi ubuduće politiku krojio Janković. Unatoč pozivima da ostane premijerka, suživot Bratušek i Jankovića teško je zamisliv, što potvrđuju i njihovi emotivni predizborni govori u Brdu kod Kranja. Janković je neke članove vodstva stranke, koji su u ovom obračunu prešli na premijerkinu stranu, optužio za »izdaju«, dok je Bratušek optužila Jankovića da, unatoč formalnom zamrzavanju svoje predsjedničke pozicije, nikad nije želio napustiti taj položaj, predbacivši mu i zbog stavljanja osobnog interesa ispred državnog.
No čak i da se Bratušek predomisli i da prihvati Jankovićev poziv, jasno je da Jankovićev izbor nezaustavljivo vodi u raspad koalicije i pad vlade. Građanska lista Gregora Viranta odmah je poručila da više ne postoje uvjeti za opstanak koalicije, očekujući što hitniji dogovor o datumu izvanrednih izbora, sa čime se slažu i ostale dvije koalicijske stranke: socijaldemokrati Igora Lukšiča i stranka umirovljenika Karla Erjavca. Te su stranke prije 13 mjeseci ušle u vladu Alenke Bratušek pod uvjetom da se Janković, koji je s Janezom Janšom od strane protukorupcijske komisije optužen zbog korupcije, povuče sa čela Pozitivne Slovenije.
Jankovićeva pobjeda ne vodi samo u raspad koalicije i vlade, nego možda i u raspad Pozitivne Slovenije. Nekoliko zastupnika, nezadovoljnih Jankovićevim izborom, već je najavilo napuštanje stranačkog zastupničkog kluba, a šef tog kluba Jani Möderndorfer, blizak premijerki Bratušek, nakon poraza spomenio je »plan B«. Špekulira se da bi Alenka Bratušek na svoju stranu pokušala pridobiti parlamentarne zastupnike svoje stranke kako bi zadržala većinu, pa čak i da bi mogla osnovati novu stranku.
Paradoksalno da ova kriza, izazvana iznutra, predstavlja najveći izazov njezine kratke i nedvojbeno uspješne premijerske karijere. 44-godišnja političarka, koja je prije bila direktorica za proračun u ministarstvu financija – što će se pokazati kao osobito sretna okolnost – preuzela je položaj premijerke u vrijeme najdublje krize, kada je Sloveniji prijetio financijski kolaps. No njezina vlada vješto je provela sanaciju banaka, položaj zemlje na financijskom tržištu naglo se popravio, kamate na slovenski dug su se prepolovile, a Slovenija pokazuje prve znakove gospodarskog oporavka.
Zbog čega se Janković ipak odlučio za unutarstranački puč kojim će žrtvovati sva postignuća vlade koju je formirala njegova stranka, Pozitivna Slovenija? Zbog čega se odlučio na bitku u kojoj će svi izgubiti? O tome se puno špekulira, a najčešće se spominje verzija prema kojoj se Janković nada kako će ovim potezom popraviti svoj položaj pred tijelima gonjenja, koja stežu obruč oko njega i njegovih netransparentnih poslova. Ta je verzija osobito popularna nakon što se otkrilo da je Janša barem jednom ovih dana nazvao Jankovića, što je potvrdio i Janković. Špekulacije o međusobnom spašavanju dvojice zakletih neprijatelja (sutra će Janši biti objavljena pravomoćna presuda za aferu Patrija), pa čak i ako su te špekulacije potpuno bez osnove, kako tvrdi Janković, nakon toga nitko više nije mogao zaustaviti.
Post a Comment