http://data.whicdn.com/images/33834114/tumblr_m7li181e9V1qb2x4qo1_500_large.gif

LARRY PAGE NEPOZNATI DETALJI O POVRATKU OSNIVAČA GOOGLEA Osam godina nisu mu dali da vodi Google. Spasio ga je Tesla...

Kad su Sergey Brin i Eric Schmidt 2009. sjeli za stol s Pageom, pred njima je bio novi čovjek. Asocijalni luđak koji je htio upropastiti posao sazreo je i prosvijetlio se. Schmidt mu je spremno vratio funkciju

Svi znaju priču Stevea Jobsa. Kako je u garaži stvorio Apple iz kojega su ga istjerali ulagači, da bi se trijumfalno vratio i napravio čudo. O Googleovu Jobsu, Larryju Pageu, zna se vrlo malo. Kao i Jobs, posao je pokrenuo s partnerom, Sergeyom Brinom. Kao i Jobsovu, njegovu je genijalnost pratila nepodnošljiva asocijalnost i nesposobnost upravljanja. Investitori ga nisu izbacili iz Googlea, ali su mu zabranili da upravlja kompanijom. Page je osam godina proveo u svojevrsnoj izolaciji unutar Googlea, piše Business Insider. Počelo je jednoga dana u srpnju 2001. kada je Page odlučio dati otkaz svim Googleovim projektnim menadžerima. Imao je 22 godine i usred noći ga je pogodila vizija u kojoj uspijeva downloadati cijeli web, pregledati sve linkove među stranicama i ugledati potpuno novi svijet informacija. Žvrljotine koje je zapisao te noći postale su algoritam. Nazvao ga je PageRank i upotrijebio za pokretanje novog pretraživača BackRub. Do srpnja 2001. BackRub je postao Google. Rasli su kao ludi. Imali su milijune korisnika, 400 zaposlenih, među njima i šestoricu projektnih menadžera. Kako je rastao, Google je stalno dovodio nove menadžere.

Tehnička znanja

Nakon šest godina Page je pobjesnio. Tvrtka je zapošljavala najbolje programere, smatrao je da oni ne trebaju direktore da im govore što da rade. Osim toga, bio je sumnjičav prema projektnim menadžerima jer je mislio da odvlače programere od projekata koji su mu važni, posebno Google Books. Taj se nije micao s mjesta.

Sve upravljanje projektima sveo je na jednog čovjeka,Waynea Rosinga. Šefica kadrovske Stacey Sullivan, ozbiljna i iskusna žena, zgrozila se nad Pageovom odlukom pa se, piše Douglas Edwards u svojoj knjizi “Feeling Lucky,” požalila Ericu Schmidtu. On je radio u tvrtki Novell, ali je svaki čas trebao postati direktor Googlea. Složio se sa Sullivan, ali Page nije popuštao. Nije odustao ni kad mu je izvršni direktor Bill “Coach” Campbell u sjajnoj sceni koju Steven Levy opisuje u knjizi “In the Plex” dovodio jednog po jednog programera da mu kaže što misli o otpuštanju menadžera. Svi su bili protiv, ali Page se nije dao. Schmidt ionako još nije bio direktor pa je naredio Rosinu da okupi svih 130 programera i kaže im da ubuduće odgovaraju samo njemu, a on Pageu. Kad su čuli vijesti, programeri su tražili objašnjenje. Page im je svojim poznatim robotskim tonom objasnio da želi da inženjere nadziru ljudi koji imaju ista tehnička znanja kao oni.

Thomasi Edisoni

Dok je govorio, nije gledao u njih, bilo je to tipično za Pagea. Komunicirao je govorom tijela. Kad je mislio da je nečija ideja glupa, podigao bi obrvu. Kad je bio uvrijeđen, govorio je gotovo bez glasa. Gledanje u prazno bilo je znak najgore volje. Programeri su se pobunili, direktori su spriječili smjenu menadžera i zaposlili ih još. Smjena projektnih menadžera nije prošla. Zaposlili su ih još. Schmidt je u međuvremenu postao direktor Googlea i Page je dospio “pod nadzor odraslih osoba.”

Larry Page svoju je sudbinu odredio u šestom osnovne. Točno 41 godinu nakon što jeNikola Tesla umro hotelu New Yorker, Larry je u Michiganu zaklopio njegovu biografiju i rasplakao se. Odrastao je u kaosu kompjutora i tehnoloških časopisa, oboje roditelja bili su mu profesori informatike na Sveučilištu Michigan. Ali tek ga je Teslina tragična sudbina prosvijetlila. Nije dovoljno zamišljati budućnost, ideje treba prodati, shvatio je. Odlučio je postati izumitelj s uspješnom tvrtkom.

Tesla ga je naučio da se čuva raznih Thomasa Edisona i da ne dopusti da njegove snove iskorištavaju za cinične ciljeve. Google je osnovao 4. rujna 1998. godine s idejom da web-stranice rangira po povratnim linkovima. Page je postao direktor, a Sergey Brin suosnivač.

Upoznali su se na Stanfordu. Page je bio asocijalan, a Brin čista suprotnost. Preuzeo je Googleove strategije, brendiranje i odnose s kompanijama. Prvi milijun dolara skupili su od prijatelja i obitelji. U godinu dana 1999. narasli su od garaže do poslovne zgrade u Palo Altu.

Samo Steve Jobs

Parking su ogradili policijskom trakom da s ostalim googlersima, kako su ih zvali, mogu igrati hokej na rolama. Tko je grublje igrao, imao je veće Pageovo i Brinovo poštovanje. U uredima se igralo još žešće. Google je bio “vrtić za odrasle”, ali neprekidno se testiralo svačije granice, svi su jedva čekali da rastrgaju jedni druge. Page se s ljudima mogao povezati samo svojim vizijama i cool tehnologijom, kao kad je bio klinac. Sve je probleme svodio na binarne jednadžbe i birao “bolje” rješenje. Google je cvjetao pod njegovim vodstvom. U prvoj polovici 1999. godine naglo su postali popularni. Broj korisnika je strahovito porastao, trebali su sve više servera i ljudi, a nisu imali novca. Ulagači se nisu gurali, jer su im Page i Brin postavljali uvjet da oni moraju ostati većinski vlasnici i kontrolirati sve u Googleu. Prvi ozbiljan novac, 25 milijuna dolara, u Google su uložili Kleiner Perkins i Sequoia Capital. Iskusni lisci uvažili su Pageove uvjete, ali uz jedan svoj - morao se odreći direktorske funkcije. Page je pristao jer je trebao novac. Kad su sklopili ugovor, nazvao je Johna Doerra iz Kleiner Perkinsa i rekao da su se on i Brin predomislili. Doerr je dobio slom živaca. Predložio je Pageu da se sastane sa Steveom Jobsom iz Applea, Andyjem Groveom iz Intela i Jeffom Bezosom iz Amazona i pita ih kako je upravljati velikom tehnološkom kompanijom. Nakon sastanaka Page je nazvao Doerra i rekao da misli kako Googleu ipak treba drugi direktor - ali u obzir dolazi samo Steve Jobs. Na kraju je prihvatio Erica Schmidta, programera i “Burnera”, hodočasnika Burning Man festivala. U prvim godinama s Ericom Schmidtom na čelu uprave Google je izrastao u golemi globalni biznis. Doveo je sjajne direktore, izgradio prodajnu mrežu i izveo Google na burzu. Larryja Pagea i dalje se pitalo za kadrove i proizvode, potpisao je prvu javnu ponudu Googleovih dionica 2004. godine koja je stotine ljudi pretvorila u milijunaše, a njega u milijardera. Međutim, sve se više udaljavao.

Novi čovjek

Nadzor proizvoda preuzeo je direktor Jonathan Rosenberg iz tvrtke Excite@Home. Nije išlo glatko. “Dolazio sam na sastanke sa svojom strukturiranom agendom, istraživanjima, planovima za godinu-dvije, a Larry je sjedio i ismijavao me”, ispričao je Rosenberg kasnije. Page je odbijao sve Rosenbergove kandidate za pozicije menadžera za razvoj proizvoda. Rosenberga je konačno nazvala Marissa Mayer, Googleova zvijezda i Pageova prijateljica, danas direktorica Yahooa. “Prestani mu dovoditi magistre i zaposli klince s programerskih škola koji su napaljeni na biznis”, rekla je. Tako je Google dobio novu upravu. Pagea su pitali za mišljenje o strateškim inicijativama poput kupnje YouTubea 2006. godine, ali ništa više. Na sastancima uprave je šutio ili su ga ignorirali, ali Page je duboko u sebi mijenjao pogled. Naučio je cijeniti Schmidta, pod njegovim vodstvom su 2003. godine pokrenuli Google Books, 2007. godine Google Street View, usluge doveli do svih pretraživača na svijetu i kupili Android. Schmidt je ostvario sve Pageove snove, izgradio je uspješnu kompaniju koja je mogla financirati njegove najveće vizije. Čitajući Googleove poslovne izvještaje 2009. godine, Pagea je zgromila misao: što bi Tesla dao da je imao 6,5 milijardi dolara? Kao na filmu, pred očima mu je puklo njegovo defenzivno ponašanje, ignoriranje ljudi, sabotiranje direktora... Još uvijek je imao san. Google dostupan svugdje, svima i uvijek, vidio je da oglašavanje povezano s analitikom stvara zlatni rudnik.

Pozvao je Brina i Schimdta na večeru. Njih dvojica pred sobom su gledali novog čovjeka. Fokusiranog, smirenog i ambicioznijeg nego ikad. Dogovorili su da će Schmidt postati izvršni direktor, a Page se vratiti na čelo Googlea. Stvar je postala službena na predstavljanju Googleovih rezultata ujesen 2011. godine. Nakon što je objavio da mijenja poziciju, Schmidt je tvitao: “Nadzor odraslih više nije potreban”.

OTKRIĆE ISTRAŽITELJA AFERA INA-MOL Hernadijev mentor vlasnik tvrtki s čijih je računa plaćeno deset milijuna eura mita za Ivu Sanadera

Istraga u Austriji otkrila je pravu vezu mađarskih naftaša, off shore tvrtki i novca za Ivu Sanadera

Dvije posve neovisne istrage, koje su se vodile u dvije države, Austriji i Hrvatskoj, dale su rezultate koji bi mogli skupo stajati prvog čovjeka mađarskog MOL-a, Zsolta Tamasa Hernadija.

I Hernadi i mađarsko državno odvjetništvo već dugo ponavljaju kako je istraga afere Ina -MOL provedena u Mađarskoj pokazala da novac isplaćen Robertu Ježiću, navodno za bivšeg hrvatskog premijera Ivu Sanadera, nema nikakve veze ni s Hernadijem ni s MOL-om. Međutim, kada se na istu hrpu stave podaci skupljeni u istragama u Austriji i Hrvatskoj, onda je jasno da je u isplatu spornog novca bio poprilično izravno umiješan ne samo MOL-ov konzultant i poslovni partner Imre Fazekas, koji je i svjedočio na sudu u Zagrebu, nego i glavni Hernadijev savjetnik, raniji direktor MOL-a dr.Jozsef Toth, što se donedavno uspjelo posve sakriti.

Bliski savjetnik

Taj bivši direktor MOL-a, dobro poznat u naftaškim krugovima kao “dr. Toth” ili “JT”, bio je službeni Hernadijev glavni savjetnik od 2002. do 2010. godine, dakle i 2009. godine kada je došlo do spornih isplata novca. A pet milijuna eura koji su završili na računu švricarske tvrtke Roberta Ježića stigli su dijelom (2,6 milijuna eura) s računa ciparske tvrtke Hangarn Oil Products Trading Ltd, koja je u tom trenutku bila u suvlasništvu dr. Totha, odnosno njegove off shore tvrtke Torafin Finance & Trading.

Nedavno je priču o tome objavio mađarski portal Index. I podaci na koje su se pozivali pokazali su se pouzdanima i relevantnima. Hrvatska strana već nekoliko godina ima dokaz da je tvrtka Torafin imala udio u Hangarnu, dok su austrijski istražitelji vlasništvo, odnosno kontrolu nad off shore tvrtkom Torafin uspjeli izravno pripisati dr. Tothu. Samo što su istražitelji u Hrvatskoj i Austriji provodili istrage u predmetima koji nisu imali nikakvih dodirnih točaka. Osim, kako se sada pokazalo, dr. Totha.

Naš je USKOK istraživao isplate deset milijuna eura, odnosno polovice tog iznosa koliko je, prema svjedočenju Roberta Ježića, na račun njegove tvrtke u Švicarskoj isplaćeno za Sanadera .

Ciparska veza

Transfer te MOL-ove provizije, kako ju je označio Ježić, išao je preko dviju off shore tvrtki s Cipra, Ceroma Holdinga i spomenutog Hangarna. Hrvatski istražitelji već su u fazi istrage, kako proizlazi iz sudskog spisa, raspolagali podacima iz tamošnjeg sudskog registra iz kojih je bilo jasno da je tvrtka Torafin suvlasnik Hangarna. Međutim, opet se radilo o off shore tvrtki registriranoj u drugoj poreznoj oazi, na Britanskim Djevičanskim Otocima. Vlasniku tvrtke, dakle, bilo je praktično nemoguće ući u trag, tako da podatak o vlasničkom udjelu Torafina za istragu u Hrvatskoj nije puno značio, pogotovo nakon što je u ime Hangarna osobno “iskočio” direktor Imre Fazekas.

Međutim, u Austriji se istovremeno provodila istraga jednog posve drugog slučaja u kojemu je također isplivala tvrtka Torafin Finance & Trading. Austrijanci su istraživali umiješanost jednog odvjetnika iz Innsbrucka u pranje 75 milijuna eura izvučenih iz mađarske plinske tvrtke Emfesz. Novac je, kako se sumnjalo, izvučen kroz fiktivnu suradnju s tvrtkom kojom je upravljao taj austrijski odvjetnik. Zanimljivo je to da je tako izvučeni novac transferiran na račune nekolicine off shore tvrtki u poreznim oazama diljem svijeta, između ostaloga i na račun tvrtke Torafin. Ni austrijski istražitelji nisu uspjeli dobiti službene podatke o vlasnicima i stvarnim upravljačima te tvrtke. Međutim, uspjeli su otkriti tko iza nje stoji zahvaljujući podacima pronađenim u pretresu kod osumnjičenog odvjetnika, ali i prateći novčane transfere koji su s računa Torafina išli prema Austriji.

Novac za obitelj

U razdoblju od 2005. do 2008. godine od novca izvučenog na temelju fiktivnih faktura iz mađarskog Emfesza, na računu Torafina završilo je oko 3,5 milijuna eura. Pokazalo se da je otprilike trećina tog iznosa s dva Torafinova računa otišla u privatne džepove dr. Totha i članova njegove obitelji.

Primjerice, tim je sredstvima “stipendiran” Tothov sin, koji se školovao u Beču. Prema podacima koje su prikupili istražitelji Zemaljskog kriminalističkog ureda u Innsbrucku, radilo se o višekratnim isplatama iznosa između 900 i 2100 eura. Novac je išao i njegovoj kćeri, koja je bila u SAD-u. Primjerice, za avionske karte, ali i po tisuću- dvije dolara za Božić i Uskrs.

Najveći iznosi išli su kao honorari ili investicije samom dr. Tothu (jednom se primjerice radilo o isplati pola milijuna dolara u eurima). Dakle, iz rezultata austrijske istrage posve je jasno da je tvrtka Torafin, suvlasnik ciparskog Hangarn Oila, bila pod kontrolom dr. Jozsefa Totha, glavnog savjetnika izvršnog direktora MOL-a Zsolta Hernadija.

Zapisnik o Družbi Adria

Uz Torafin, suvlasnik Hangarna bio je i ruski tajkun Michael Gucerijev, odnosno njegova tvrtka Brocada Ltd. No, Imre Fazakas, koji se predstavljao kao direktor i suvlasnik Hangarna, to je postao tek naknadno. Do početka suđenja u Zagrebu i Fazakaseva svjedočenja u proljeće 2012. dr. Toth i njegov Torafin nestali su iz vlasničke strukturre Hangarna. Preko istog onog austrijskog odvjetnika koji se tamo našao na udaru istražitelja zbog sumnje u pranje novca, Torafinov udjel, 33 posto, prešao je na Fazakasa.

Koliko se radi o igračima koji su u istoj ekipi, najbolje pokazuje još jedan podatak koji se također nalazi u sudskom spisu u slučaju Ina MOL.

Radi se o zapisniku s pregovora o projektu Družba Adria iz prve polovice 2000-tih godina u kojemu se dr. Toth i Imre Fazakas navode kao članovi istog izaslanstva pristiglog u Zagreb - dr. Toth kao vođa, a Fazakas kao član prisutnih predstavnika nikog drugog nego mađarskog MOL-a.

Vremenska prognoza za Hrvatsku za 29.04.2014

Prognoza za Hrvatsku - sutra

Vremenska prognoza za Hrvatsku za 29.04.2014 Promjenljivo i pretežno oblačno. Povremeno kiša, mjestimice i pljuskovi praćeni grmljavinom, posebice sredinom dana i poslijepodne. Vjetar uglavnom slab, ponegdje umjeren sjeveroistočni i sjeverni. Na Jadranu slabo i umjereno jugo i istočnjak, na sjevernom dijelu i bura, a poslijepodne sjeverozapadnjak. Najniža temperatura između 9 i 15, a najviša uglavnom od 16 do 21 °C. Zadnja izmjena 28.04.2014 u 17 sati Prognoza vremena za pomorce VREMENSKO IZVJEŠĆE, dan 28.04.2014 u 13:00 sati UPOZORENJE Moguć je neverin. Sutra na otvorenom moru ponegdje udari NW vjetra 30-40 čvorova. SITUACIJA Nad Jadranom se zadržava polje niskog atmosferskog tlaka. VREMENSKA PROGNOZA ZA JADRAN ZA 24 SATA SE vjetar, na sjevernom i dijelu srednjeg Jadrana u postupnom okretanju na NE i NW vjetar 6-16 čvorova. NW vjetar će sutra na otvorenom moru mjestimice biti do 24 čvora. More 2-3. Vidljivost 10-20 km. Promjenljivo oblačno, mjestimice kiša, a mogući su i pljuskovi s grmljavinom. VRIJEME NA JADRANU Mjesto Vjetar (čv) Stanje mora Vidljivost (km) Pojave Tlak zraka (hPa)  Rovinj - -  M.Lošinj ne 6 1 20 1/2 obl 1004  Zadar se 10 3 20 3/4 obl 1004  Split se 4 1 30 3/4 obl 1004  Palagruža nw 4 2 30 3/4 obl 1005  Dubrovnik s 10 2 15 3/4 obl 1005 PMC - Split Douglasova skala Stanje more Opis Visina valova (m) Izgled mora 0 mirno(glatko, zrcalno, bonaca) 0 more poput zrcala 1 mirno(naborano) 0-0.1 mali valići ili bore s pojavama 2 malo valovito(valićasto) 0.1-0.5 kratki ili mali valovi; uobličeni; bregovi izgledaju staklasto 3 umjereno valovito 0.5-1.25 veći valovi; mjestimice bjeline na valnim bregovima; more stvara isprekidano šuštanje 4 valovito 1.25-2.5 valovi s mnogo bjelina; mogućnost prskanja; šum mora sliči muklom žamoru 5 jače valovito 2.5-4 valovi se propinju; neprekidne bjeline; pjena s vrhova prigodice se otpuhava kao morski div; valovi stvaraju neprekidno žamor 6 uzburkano 4-6 visoki valovi imaju velike bjeline s kojih se pjena otpuhuje u gustim prugama; more se počinje valjati, a njegov je šum poput mukle huke 7 teško 6-9 veliki valovi se propinju; imaju duge pjenušave bregove koji se neprekidno ruše i stvaraju hučanje; velike količine pjene otpuhnute s bregova daju morskoj površini bjelkast izgled i mogu utjecati na vidljivost; valovi se valjaju teško i udarno 8 vrlo teško 9-14 valovi visoki da manji i srednji brodovi u blizini povremeno nestaju iz vida; vjetar otkida vrhove svih valova; more je potpuno prekriveno gustim prugama pjene; zrak je toliko ispunjen pjenom i morskim dimom da ozbiljno ograničava vidljivost; valjanje valova stvara tutnjavu 9 izuzetno teško >14 valovi se međusobno križaju iz raznih i nepredvidivih smjerova tvoreći složenu interferenciju koju je teško opisati; valovi se mogu prigodice djelomice rušiti   Beaufortova skala Brzina Visina valova km/h m/s kt mph m ft 0 Bf tišina < 1 0-0.2 < 1 < 1 - - 1 Bf lahor 1-5 0.3-1.5 1-3 1-3 0.1(0.1) 0.25(0.25) 2 Bf povjetarac 6-11 1.6-3.3 4-6 4-7 0.2(0.3) 0.5(1) 3 Bf slabi 12-19 3.4-5.4 7-10 8-12 0.6(1) 2(3) 4 Bf umjereni 20-28 5.5-7.9 11-16 13-18 1(1.5) 3.5(5) 5 Bf umjereno jaki 29-38 8.0-10.7 17-21 19-24 2(2.5) 6(8.5) 6 Bf jaki 39-49 10.8-13.8 22-27 25-31 3(4) 9.5(13) 7 Bf žestoki 50-61 13.9-17.1 28-33 32-38 4(5.5) 13.5(19) 8 Bf olujni 62-74 17.2-20.7 34-40 39-46 5.5(7.5) 18(25) 9 Bf jaki olujni 75-88 20.8-24.4 41-47 47-54 7(10) 23(32) 10 Bf orkanski 89-102 24.5-28.4 48-55 55-63 9(12.5) 29(41) 11 Bf jaki orkanski 103-117 28.5-32.6 56-63 64-72 11.5(16) 37(52) 12 Bf orkan >=118 >=32.7 >=64 >=73 14(-) 45(-)   Karta podjele Jadrana Vrijeme u Europi 28.04.2014 u 15 UTC   Postaja Smjer vjetra Brzina vjetra (m/s) Temperatura zraka (°C) Relativna vlažnost (%) Tlak zraka(hPa) Tendencija tlaka (hPa/3h) Vrijeme  Amsterdam NE 03 16 71 1012.0 +0.3 potpuno oblačno  Barcelona S 04 20 62 1011.5 -1.7 umjereno oblačno  Beč E 05 19 59 1006.0 -0.9 grmljavina bez oborina  Beograd E 03 21 44 1003.4 -0.8 umjereno oblačno  Berlin NE 03 21 35 1009.8 -0.7 pretežno vedro  Bonn NW 03 17 48 1009.9 0.0 pretežno oblačno  Bratislava W 02 20 51 1005.8 -1.3 umjereno oblačno  Brno N 05 18 53 1006.8 0.0 pretežno oblačno  Bruxelles S 01 17 54 1011.3 +0.2 slab pljusak kiše  Budimpešta E 02 20 43 1005.0 -0.3 pretežno oblačno  Bukurešt NE 03 14 80 1006.3 -1.2 potpuno oblačno  Cork S 04 15 65 1012.2 -0.5 pretežno vedro  Dublin SE 03 13 80 1012.6 +0.1 potpuno oblačno  Edinburgh NE 02 12 88 1013.0 -0.2 -  Firenca S 02 15 85 1006.4 - potpuno oblačno  Frankfurt N 04 15 64 1009.8 -0.2 pretežno oblačno  Glasgow SE 04 16 69 1012.2 -0.4 -  Graz - 01 19 49 1005.5 -1.0 umjereno oblačno  Helsinki SW 08 17 31 1009.7 -1.0 potpuno oblačno, vjetrovito  Istanbul SE 04 16 79 1006.8 -0.9 pretežno oblačno  Kiev E 01 20 30 1008.6 -1.4 pretežno oblačno  Kopenhagen SW 03 15 38 1014.3 -0.6 pretežno vedro  Krakov NE 05 17 70 1007.2 -0.9 pretežno oblačno  Larnaca SW 09 22 70 1011.5 -0.6 umjereno oblačno, vjetrovito  Lisabon NW 05 21 55 1019.5 -1.0 umjereno oblačno  Ljubljana E 03 18 58 1005.0 -0.7 pretežno oblačno  London-Heathrow E 05 18 47 1010.6 -0.2 -  Luxemburg W 02 14 62 1010.4 0.0 pretežno oblačno  Madrid W 04 25 28 1012.2 -1.6 umjereno oblačno  Maribor N 04 17 72 1005.4 -1.0 umjereno oblačno  Milano S 03 12 98 1006.1 +0.1 kiša  Moskva W 01 16 43 1012.2 -0.8 potpuno oblačno  Mostar E 02 18 70 1005.0 +0.4 pretežno oblačno  München N 03 12 76 1008.5 -0.6 potpuno oblačno  Napulj SW 07 16 84 1007.3 +0.5 pretežno oblačno  Nica NE 03 16 57 1005.5 -0.5 umjereno oblačno  Oslo NE 02 20 27 - -0.9 pretežno oblačno  Palermo W 10 17 69 1012.7 +0.1 pretežno vedro, vjetrovito  Paris-aerodrom S 03 15 59 1010.6 +0.5 pretežno oblačno  Podgorica SE 03 17 71 1005.0 +0.1 pretežno oblačno  Porto W 05 17 68 1020.9 - -  Prag S 03 13 91 1008.4 +0.4 pretežno oblačno  Reykjavik N 02 8 58 1024.1 +0.2 pretežno oblačno  Rim W 06 18 76 1006.6 0.0 umjereno oblačno  Salzburg NW 04 14 73 1007.6 -1.0 pretežno oblačno  Skopje E 04 14 81 1004.9 +0.4 slaba kiša  Sofija E 02 15 69 1003.5 -0.3 pretežno oblačno  Stockholm-aerodrom SW 05 22 27 1009.3 -1.6 -  Strasbourg NW 01 15 66 1010.6 0.0 slaba kiša  Toulouse W 07 14 75 1015.2 +0.2 slaba kiša  Trst SE 01 17 85 1004.4 -0.3 pretežno oblačno  Varšava N 01 17 67 1009.4 -0.9 pretežno oblačno  Venecija E 05 17 73 1005.0 +0.2 slaba rosulja i kiša  Zagreb S 02 18 72 1004.7 -0.7 umjereno oblačno  Ženeva NE 04 11 82 1011.3 +0.2 potpuno oblačno  Zürich S 02 7 93 1011.4 0.0 -   * tlak na razini postaje » Opširnije o meteorološkim elementima

SMANJENA KAZNA Likvidirao bivšu djevojku pred njezinim sinovima i dobio 14 godina zatvora

Iako su se suci na Vrhovnom sudu u većini stvari složili s prvostupanjskim vijećem, nisu s kvalifikacijom nedjela. Kalajžić je naime na Županijskom sudu u Splitu dobio 15 godina zatvora zbog kvalificiranog, teškog ubojstva iz osobito niskih pobuda

SPLIT – Pravomoćna je postala presuda Milanu Kalajžiću (64): Vrhovni sud mu je izrekao kaznu od 14 godina zatvora zbog ubojstva 37-godišnje Nataše Božić u kolovozu 2011. godine, zločina koji se dogodio u njenom stanu u Omišu.

Iako su se suci na Vrhovnom sudu u većini stvari složili s prvostupanjskim vijećem, nisu s kvalifikacijom nedjela. Kalajžić je naime na Županijskom sudu u Splitu dobio 15 godina zatvora zbog kvalificiranog, teškog ubojstva iz osobito niskih pobuda.

Sve se odigravalo tijekom nekoliko sati, a zbog tragedije koja se na kraju dogodila prozivani su bili i službenici policije, ali i dežurna psihijatrica u DZ Omiš. Kalajžić je naime, nakon što je Nataša Božić nekoliko dana ranije odlučila prekinuti njihovu vezu, pijan došao ispred njenog stana naoružan pištoljem za stoku te joj slao SMS-ove da će se ubiti ukoliko mu se ne vrati. Policija je obavila razgovor s Kalajžićem, pušten je kući kao i nakon razgovora s liječnicom, samo da bi potom iz prijateljeve kolibe na selu uzeo lovačku pušku kalibra 12,7 mm te se vratio ispred stana nesretne žene – razbio je nogom ulazna vrata, ušao u stan, prislonio oružje na prsa i ubio je, a potom pokušao samoubojstvo, ispalivši hitac u bradu. Sve to pred njenom maloljetnom djecom, tada 18-godišnjakom i 13-godišnjakom.

Ipak, stav je Vrhovnog suda da nije (dovoljno) dokazano da je riječ o ubojstvu iz osobito niskih pobuda, odnosno teškom ubojstvu. "I pored pravilno utvrđenog činjeničnog stanja suda prvog stupnja, optuženik ne postupa iz osobito niskih pobuda. Treba ukazati da se, osim rijetkih slučajeva kada se radi o nemotiviranim ubojstvima, takva kaznena djela u pravilu čine iz određenih pobuda, npr. narušenih međuljudskih odnosa, neraščišćenih imovinskih odnosa, osvećivanja i sl. Svakako da su i takve pobude počinitelja apsolutno neprihvatljive, međutim da bi se radilo o kaznenom djelu teškog ubojstva pobude počinitelja ubojstva trebaju biti krajnje negativne, da zbog toga djelo trpi opću moralnu osudu i prijezir. Nedvojbeno pobuda počinitelja koji usmrćuje osobu koja ne želi održavati ljubavnu vezu s njim može predstavljati naročito nisku pobudu, ali ne sama po sebi." - između ostalog stoji u obrazložnju odluke drugostupanjskog suda.

Stav je sudaca Vrhovnog suda da je u konkretnom slučaju trebalo "imati u vidu cjelokupni kontekst događaja", odnosno da je Milan Kalajžić prije ovog događaja bio obiteljski čovjek, nenasilan i sklon pomagati drugim osobama. Također su pažljivo analizirali mišljenje sudske vještakinje psihijatrije Este Sušić, koja je konstatirala da "se optuženik nije osjećao samo emocionalno uništenim, već i financijski i jednostavno nije mogao podnijeti svoju narcističku strukturu, osjećaj da je osobi bezgranično vjerovao, a kasnije shvatio da je ona s njim na neki način manipulirala..." pa je zaključeno da se ne radi o hladnokrvnom i pažljivo isplaniranom zločinu, već o "složenom psihičkom stanju koje na koncu, "tempore criminis", prerasta u stanje viske afektivne tenzije" zbog čega se odlučuje usmrtiti Natašu Božić i sebe.

OSAM GODINA OD "NEDJELA" Policajac oslobođen optužbe da je primio 200 kuna mita

Edin Džafić je nepropisno parkirao svoju opel omegu, a policajac mu je rekao da je za taj prekršaj predviđena kazna od 300 kuna. "Daj mi 200 kuna i možeš ići." - navodno mu je tada rekao Babaić

SPLIT  – Osam godina od "nedjela", pred splitskim Županijskim sudom Alen Babaić, nekadašnji prometni policajac u Zadru, oslobođen je optužbe za primanje mita od – 200 kuna!

Optužnica (inače podignuta tek 2012. godine) ga je teretila da je 22. studenog 2006. godine u Zadru zatražio 200 kuna od državljanina BiH, kojeg je zatekao u prometnom prekršaju. Edin Džafić je nepropisno parkirao svoju opel omegu, a policajac mu je rekao da je za taj prekršaj predviđena kazna od 300 kuna. "Daj mi 200 kuna i možeš ići." - navodno mu je tada rekao Babaić.

Edin Džafić je tako i napravio, no samo pola sata kasnije pojavio se u zadarskoj policiji (na nagovor svog suvozača, također radnika iz BiH) i prijavio davanje mita. Ubrzo je Alen Babaić, za kojeg je utvrđeno po radnom nalogu da je doista trebao patrolirati tom i još jednom ulicom u Zadru i regulirati promet i nepravilno parkirane automobile, dobio otkaz te je protiv njega pokrenut sudski postupak. Međutim, preokret je nastao tijekom suđenja: suvozač iz opel omege je opisao potpuno drugačijeg muškarca, policajca koji je uzeo novac, a ni sam Džafić na raspravi (obojica svjedoka, interesantno, došla su na ročišta zakazana pred splitskim sudom) nije bio siguran da je novac dao upravo Babaiću.

Kod takvog stanja stvari, a imajući u vidu da je Ulica bana Josipa Jelačića u Zadru gdje se sve događalo jako blizu sjedištu zadarske prometne i temeljne policije, sudac Damir Romac oslobodio je Babaića, danas nezaposlenog, optužbe.M.M.

ZLOUPORABA TEŠKA POLA MILIJUNA KUNA Sudit će se istarskom županu: Potvrđena optužnica protiv Valtera Flege

Uskok mu, kao gradonačelniku Buzeta, stavlja na teret da je od 11. ožujka 2010. do 30. svibnja 2013. sebi i suradnicima, zamjeniku gradonačelnika, predstojniku Ureda gradonačelnika i trima pročelnicima upravnih tijela Grada Buzeta, protuzakonito povećao plaće

Optužno vijeće Županijskog suda u Rijeci kojim je predsjedala sutkinja Srebrenka Šantić potvrdilo je optužnicu USKOK-a protiv istarskog župana Valtera Flege. Kako je sad potvrđena optužnica, predmet će biti dodijeljen sucu i zakazano ročište. 

Istarski župan se tereti za zlouporabu položaja i ovlasti dok je bio buzetski gradonačelnik te da je gradski proračun oštetio za više od 539 tisuća kuna.

Uskok mu, kao gradonačelniku Buzeta, stavlja na teret da je od 11. ožujka 2010. do 30. svibnja 2013. sebi i suradnicima, zamjeniku gradonačelnika, predstojniku Ureda gradonačelnika i trima pročelnicima upravnih tijela Grada Buzeta, protuzakonito povećao plaće.

Kako bi to učinio, protivno Zakonu o plaćama u lokalnoj samoupravi, koji je stupio na snagu 11. ožujka 2010., donio je Pravilnik o radu gradske uprave Grada Buzeta na temelju kojega mu je osnovna plaća uvećana za pet posto na ime stjecanja znanstvenog stupnja magistra znanosti i 15 posto za troškove pripreme za sudjelovanje u protokolarnim događajima